Šta su antikoagulantni lekovi?
Farin, Sintrom, Pelentan, Syncoumar su lekovi koji se uzimaju oralno (na usta) sa ciljem sprečavanja zgrušavanja krvi. Ove lekove treba uzimati tačno kako je propisano, a njihov efekat redovno pratiti odgovarajućim laboratorijskim analizama krvi.
Zašto se koriste?
Ova terapija se prepisuje u stanjima kao što su venska tromboza, srčani ili moždani udar, poremećeji srčanog ritma, kao i bolesnicima sa ugrađenim veštačkim zaliscima. Prevelika doza ovih lekova može dovesti do ozbiljnog krvarenja, dok suviše mala doza nije dovoljna da spreči zgrušavanje krvi.
Kako se prati efekat terapije?
Laboratorijskim pregledom krvi određuju se vrednosti INR (International Normalized Ratio) i PT (protrombinsko vreme), a na osnovu njih se procenjuje mogućnost zgrušavanja krvi, kao i sklonost krvarenju.
Ukoliko ste na antikoagulantnoj terapiji, Vaš lekar će odrediti koje vrednosti INR-a su odgovarajuće za Vas, kao i koliko često ćete ih proveravati.
Učestalost kojom treba kontrolisati vrednosti INR-a, takođe će biti određena od strane Vašeg lekara. U početku se vrednosti INR-a određuju jednom nedeljno, a zatim jednom mesečno, mada u nekim slučajevima mogu biti potrebne i češće kontrole.
Kada treba uzimati antikoagulantni lek?
Ove lekove treba uzimati jednom dnevno, svakoga dana u isto vreme.
Šta ako propustim uzimanje dnevne doze?
NE UZIMAJTE dupli dozu narednog dana! Nastavite sa uzimanjem redovne dnevne doze i prekontrolišite vrednosti INR-a prema savetu Vašeg lekara.
Gde treba čuvati lek?
Lek čuvajte na hladnom i suvom mestu (ne u kupatilu), van domašaja dece i životinja.
Koja su moguća neželjena dejstva?
Krvarenje je najčešće i najozbiljnije neželjeno dejstvo. Alergijske reakcije se mogu javiti, ali retko. Ukoliko primetite bilo koji od sledećih simptoma, odmah se javite Vašem lekaru: Crvena ili braon mokraća, krv u stolici ili crna stolica, povraćanje ili iskašljavanje krvi, jaka glavobolja, krvarenje desni ili iz nosa, izražena slabost, vrtoglavica, otežano disanje i bol u grudima, produženo krvarenje nakon malih posekotina ( npr. pri brijanju), produženo i obimno menstrualno krvarenje, modrice po telu, poplaveli vrhovi prstiju.
Da li mogu da uzimam alkoholna pića i da pijem kafu?
Umerene količine (jedno piće dnevno) alkohola ne utiče na efekat atikoagulantne terapije, dok veće količine treba izbegavati. Preporuka je da prestanete da pijete kafu, a ukoliko to nije moguće, ograničite njenu količinu na jednu, izuzetno dve šoljice na dan (ali bez ili sa manje šećera).
Protrombinsko vreme i INR su parametri u krvi koji se primenjuju za kontrolu oralne antikoagulantne terapije, procenjiuje se spoljašnji put koagulacije. Određuje se i pre operacija, za otkrivanje nekih nedostataka faktora koagulacije, nivoa vitamin K, za procenu funkcije jetre.
Uzorak koji se koristi:
Protrombinsko vreme se najčešće određuje(meri) u krvnoj plazmi. Krv se vadi u epruvetu u kojoj je tečni antikoagulans koji sprečava koagulaciju (zgrušavanje) krvi i omogućava odvajanje plazme.
Plazma se analizira na 37 °C.
Ako uzimate antikoagulantnu terapiju, treba se konsultovati sa lekarom i u laboratoriji sa osobljem u vezi sa pripremom pre davanja uzorka.
Priprema pre davanja uzorka;
- Terapiju uzimati uveče (poželjno u isto vreme);
- Krv za analizu protrombinskog vremena (INR) vaditi u jutarnjim satima;
- Preporučuje se da interval između uzimanja leka i vađenja krvi za protrombinsko vreme (INR) bude 12h;
- Unos hrane sa povećanim sadržajem vitamina K i unos drugih lekova može da utiče na dobijeni rezultat.
Protrombinsko vreme predstavlja vreme potrebno da se stvori ugrušak u uzorku krvi. Pod normalnim uslovima kada dođe do povrede, aktiviraju se faktori koagulacije. Kao rezultat nastaje ugrušak, koagulum na mestu povrede koji zaustavlja krvarenje. Ukoliko postoji dovoljna količina i aktivnost faktora koagulacije ovaj mehanizam funkcioniše adekvatno. U suprotnom , može doći do krvarenja ili prekomernog stvaranja ugrušaka.
Proces stvaranja ugruška mogu započetei dva različita puta, tzv spoljašnji i unutrašnji put, u kojima učestvuju različiti faktori koagulacije, ta dva puta se spajaju u zajednički.
Protrombinsko vreme služi za procenu spoljašnjeg puta koagulacije.
Pošto se reagensi i aparati koji se koriste u različitim laboratorijama razlikuju, uveden je INR. INR je računska vrednost koja omogućava nivelisanje razlika između reagenasa i omogućava međusobno upoređivanje rezultata različitih laboratorija. Primenjuje se kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji. PT se izražava u sekundama, neke laboratorije rezultat izražavaju i u procentima u odnosu na protrombinsko vreme zdrave osobe.
Normalni opseg
Referentni opseg za protrombinsko vreme je obično oko 10-15 sekundi; normalni opseg za INR je 0.8–1.3. terapijski opseg odgovara INR-u od 2-3,5
Produženo protrombinsko vreme:
- Kod pacijenata na antikoagulntnoj terapiji- na osnovu vrednosti INR lekar podešava dozu leka koja je adekvatna za tog određenog pacijenata i njegovo stanje tj bolest;
- Bolesti jetre- kod težih oštećenja, jetra ne može da sintetiše (stvara) faktore koagulacije;
- Nedostatak vitamin K- kod smanjenja lučenja žuči, poremećaja apsorpcije u crevima, hrončne dijareje (proliva), kod primene nekih lekova itd;
- Nedostatak faktora koagulacije.
Mnogi pacijenti se pitaju da li ishrana utiče na efekat terapije antikoagulansima , na vrednosti INR-a i kako da to regulišu
Pokušaću ukratko prvo da objasnim kako deluju oralni antikoagulansi:
Za stvaranje faktora koagulacije, (u jetri) koji su važni za spoljašnji i unutrašnji put koagulacije (koje smo spomenuli) važan je vitamin K.
Oralni antikoagulanski deluju na blokiranje stvaranja aktivnog oblika vitamina K, koji učestvuje u stvaranju faktora koagulacije a samim tim se produžava vreme koagulacije.
Pa tako promene u ishrani koje utiču na unos vitamina K mogu uticati na efekat unosa lekova.
- Povećan unos hrane sa visokim sadržajem vitamin K , smanjuje efekat terapije što povećava rizik od stvaranje ugruška
- Smanjen unos hrane sa vitaminom K, INR može naglo da poraste te se povećava rizik od krvarenja.
Zato je jako važno da se vodi računa o stalnosti- ravnoteži između unosa hrane sa sadržajem vitamin K i unosa prepisane terapije.
Iz svega ovoga proizilazi da ukoliko ste na terapiji oralnim antikoagulansima a želite da promenite nešto u ishrani prethodno se konsultujete sa vašim lekarom.
Napomena:
Brojni lekovi npr antibiotici, oralni kontraceptivi, vitaminski suplementi, alkohol utiču na rezultat.
U hranu sa visokim sadržajem vitamin K spadaju namirnice zeleno lisnato povrće – spanać, zelena salata, kelj, brokoli, kupus, zeleni čaj, soja, džigerica, jabuke, šargarepa, banana, paradajz ali i majonez
Slab izvor vitamin K su: većina voća, meso, mlečni proizvodi, jaja, zrnevlje, hleb, testenina, različiti napici.
Da li još nešto treba da znam? DA!
Drugi lekovi mogu da utiču na efekat antikoagulantne terapije. Ukoliko bolujete od neke druge bolesti ili uzimate dodatnu terapiju, antibiotike, aspirin, acetaminofen, sedative, oralne kontraceptive, hormansku terapiju ili vitamin K, obzirom da uzimanje ovih lekova može da utiče na vrednosti INR-a, obavezno recite svom lekaru.
Alternativni medicinski preparati mogu uticati na efekat antikoagulantne terapije. Recite svom lekaru ukoliko uzimate neki od alternativnih medicinskih perparata. Neki od biljnih preparata, kao što je ginko mogu pojačati dejstvo antikoagulantnih lekova, dok koenzim Q može smanjiti njihov efekat.
Bolest koja traje duže od 24 h, virusna ili bakterijska infekcija, mučnina, povraćanje ili dijarea, popuštanje srca, mogu promeniti efekat antikoagulantne terapije. U slučaju pojave neke od ovih tegoba, obavestite o tome svog lekara.
Ako ste žena..
Ukoliko planirate trudnoću, obavestite i o tome svog lekara, jer Warfain može negativno uticati na razvoj plada. Obzirom da se mlekom izlučuje u malim koncentracijama, warfarin se može koristiti i tokom dojenja, ipak, potrebno je o tome obavestiti svog lekara pedijatra.
Još po neki savet…
Redovne kontrole vrednosti INR-a treba obavljati radnim danima, u jutarnjim satima, a zatim obavestiti lekara o rezultatima, da bi se , ukoliko je potrebno, doza leka promenila što pre.
Pri svim drugim intervencijama, obavestite nadležnog lekara, stomatologa, farmaceuta, o tome da uzimate antikoagulantnu terapiju.
Saveti za putovanja
- Na putovanja obavezno nosite sa sobom poslednji izveštaj lekara (karticu na kojoj je upisan razlog uzimanja antikoagulantne terapije ) na kome je upisana ciljna vrednost INR-a i doza leka koju uzimate.
- Ponesite sa sobom dovoljnu količinu leka.
- Lekove uvek nosite sa sobom, u ručnom prtljagu.
- Trudite se da zadržite već postojeći način ishrane.
- Antiagregacioni lekovi u koje spadaju Aspirin, Acetisal pH8, Midol, Anbol, Plavix i drugi, se takođe uzimaju na usta, a deluju tako što smanjuju moć slepljivanja krvnih pločica primenjuju se nakon operacija i kao prevencija kardiovaskularnih bolesti.